Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu

525

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. aprila. Tog dana javnost se upozorava na netoleranciju, predrasude, netrpeljivost, neadekvatne socijalne usluge, socijalnu isključenost i na sve probleme s kojima se svakodnevno suočavaju osobe sa autizmom i njihove porodice.

Prema podacima najveće svjetske organizacije za autizam “Autism Speaks” iz 2018. godine, jedno od 59 djece ima dijagnosticiran poremećaj autističnog spektra.

Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje nemogućnošću razvoja jezika komunikacije i ostalih oblika društvene komunikacije. Javlja se u 2-5 djece na 10 000 rođenih i 1.5 puta je češći u muškaraca. Jedna je od teorija koja objašnjava autizam tzv. “teorija misli” koja podrazumijeva poremećaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stječu nakon 4. godine. Neka autistična djeca pokazuju iznimne motorne, matematičke i druge vještine. Često su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlošću, tekućom vodom ili rotirajućim objektima. Kod većine autistične djece poremećaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a težina ovisi najviše o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno nauče govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistične djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraženije. Značajno poboljšanje se može očekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat, a najvjerojatnije rezultat niza čimbenika.

Autizam je obilježen slijedećim osobitostima:

Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora:

  • ponavljanje riječi (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije
  • dodirivanje rukom i vođenje umjesto verbalnog zahtjeva
  • izostanak verbalne komunikacije

Teškoće povezane s ostalom djecom i odraslima:

  • izostanak kontakta očima (kad je osoba direktno ispred autističnog djeteta, ono gleda u bilo kojem pravcu, osim u osobu koja je ispred njega)
  • očita distanciranost
  • nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono što ostala djeca rade
  • izostanak odgovora na verbalne zahtjeve
  • bez odgovora kad se zove imenom
  • izbjegavanje fizičkog kontakta (čak i s roditeljima, braćom i sestrama)
  • ravnodušnost prema drugim osobama koje pate ili boluju

Čudna ponašanja:

  • zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd.
  • neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga
  • neprimjerena povezanost za stvari
  • opsesivno-kompulzivno ponašanje, npr. poredavanje stvari
  • ponavljane čudne igre koje traju dug period vremena, npr. slaganje kocaka jedne na drugu pola sata
  • inzistiranje na rutini i ne-mijenjanju ničega u okolini. Teško doživljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene
  • moguće nanošenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponašanje prema ostalima

Promjene osjeta

  • hipo (smanjena) ili hiper (povečana) aktivnost 5 osjetila
  • abnormalni odgovori na osjete
  • manjak odgovora na bol ili pretjerano reagiranje na nešto što izgleda nebitno, kao npr. zatvaranje vrata

B1TV/Izvor: centarzdravlja.hr