Svaki drugi 15-godišnji učenik u BiH je funkcionalno nepismen, rečeno je na predstavljanju rezultata PISA testiranja koje je provedeno 2018. godine, a na kojem je BiH zauzela 62. mjesto.
Iz BiH je u istraživanju učestvovalo 6.480 učenika iz 213 škola, od 7 razreda osnovne škole do prvog srednje.
Najlošiji rezultati su iz prirodnih nauka, dok su najbolji iz matematike, a nivo nepismenosti u BiH više je nego duplo nego u ostalim zemljama.
Na listi je rangirano 79 država, a prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.
Kada su u pitanju prirodne nauke rezultati u BiH su lošiji i od Sjeverne Makedonije koja je lošija od nas u drugim oblastima.
Ispred Bosne i Hercegovine su Slovenija (21) i Hrvatska (29), a niže pozicije zauzele su Crna Gora (52) i Srbija (45).
Estonija, Kanada, Finska i Irska su najbolje rangirane zapadne zemlje i zauzimaju od petog do osmog mjesta. Sjedinjene Države se nalaze na 13. poziciji, Ujedinjeno Kraljevstvo na 14, Njemačka na 20, Francuska na 23, a Rusija na 31. mjestu.
Dno liste zauzeli su Filipini, Dominikanska Republika, Kosovo*, Liban i Maroko,
PISA testiranje sprovodi se u cijelom svijetu na svake tri godine.
Šta je PISA?
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju u kojem je do sada učestvovalo preko million učenika. Provodi se svake treće godine, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju – OECD, počevši od 2000. godine. U svakom ciklusu sve je veći broj zemalja koje učestvuju u PISA, a među 79 zemalja koje su učestvovale u zadnjem ciklusu – PISA 2018, prvi put je bila i Bosna i Hercegovina.
Šta mjeri PISA?
PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema, te nam ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljem životu.
Upravo zato, PISA se provodi među petnaestogodišnjacima, pomažući nam saznati u kolikoj su mjeri učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, uključivanje u proces rada i aktivno učestvovanje u društvu. Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji imaju uticaj na postignuća učenika i pruža indikatore trenda. Uzorak istraživanja čini reprezentativni uzorak petnaestogodišnjih učenika.
Zašto je kvalitetno obrazovanje bitno?
Svijet se ubrzano mijenja. Mladi koji se školuju danas trebali bi kroz kvalitetan obrazovni sistem pridobiti znanja, vještine i kompetencije kojima će odgovoriti na društvene i ekonomske izazove budućnosti, te biti osposobljeni za buduća tržišta rada.
Zašto je PISA važna?
PISA daje priliku obrazovnim vlastima da dobiju objektivne i mjerljive pokazatelje stanja u obrazovnim sistemima i uspješnosti obrazovnih politika, sve to u međunarodnom kontekstu. Mnoge države koje teže napretku (poput Njemačke, Norveške, Estonije, Slovenije, Singapura) kontinuisano vrše poboljšanja svojih obrazovnih sistema na osnovu pokazatelja međunarodnih istraživanja. PISA istraživanje obuhvata 90 odsto svjetske ekonomije i predstavlja jedan od indikatora za ekonomski razvoj. Smatra se da je PISA „rudnik podataka“ čija primjena može unaprijediti put ka budućnosti jedne zemlje.
Kako izgledaju PISA zadaci?
PISA ispituje znanja i kompetencije petnaestogodišnjaka iz čitalačke i matematičke pismenosti, te pismenosti iz prirodnih nauka. Zadaci se ne baziraju na apstraktnim podacima, niti na školskim planovima i programima, već na primjerima i problemima iz stvarnog svijeta i svakodnevnog života. Na primjer: apliciranje matematičkih operacija u građevinarstvu, snalaženje na mapi, izračunavanje kilometraže i brzine putovanja, tumačenje uputstava za upotrebu ili deklaracija na proizvodima, razumijevanje prirodnih procesa, razumijevanje informativnih tekstova iz medija itd… Osim zadataka u kojima učestvuju učenici, dio istraživanja obuhvaća i pedagoško i rukovodeće osoblje škola.
Izvor: RTV Slon