Posljednjih godina, poljoprivrednici iz Tuzlanskog kantona u određenoj mjeri svoje proizvode plasiraju na tržištu Evropske unije. Najzastupljenija je šljiva, koja se izvozi uglavnom u Njemačku. 50-tak tona godišnje za ovo tržište pripremi Hazim Hasanbašić.

”Samo šljivu izvozimo za Njemačku, odnosno izvoze naši nakupci i trgovci”, navodi Hazim Hasanbašić, vlasnik Obrta ”Agro Haze” Gradačac.

Ostale proizvode, poput jabuke i kruške, Hazim prodaje na bh. tržnicama. Ove godine, epidemija korona virusa poremetila je planove proizvođača, zbog nemogućnosti izvoza, pa se uglavnom fokusiraju na domaće tržište. Međutim, zbog smanjenih aktivnosti, u nekim granama poljoprivrede stvorene su zalihe i proizvođači se nalaze u teškom položaju, kažu nam u Udruženju poljoprivrednika TK.

”Nisu prodali ni 30 posto proizvoda. Nema te potrošnje normalne. Nešto se proda, krpi se, godina je ponijela lijepo, što se tiče kukurza, ali kome proizvoditi?”, ističe Ilija Stojak, predsjednik Udruženja poljoprivrednika TK.

Ipak, Hazim se nada, kako i sam kaže, da će se ”izvući” iz ovakve situacije, odnosno preživjeti ovu godinu i pripremiti za narednu.

”Mislim da ćemo se uspjeti pokriti, nešto će i ostati, ne možemo se lagati. Normalno, bit će zarade neke, ako bi bilo sve kako treba i ako budu neke cijene, vidjet ćemo, pred nama je sve”, rekao je Hazim.

Iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH navode da su ove godine sa federalnog nivoa izdvojena veća sredstva za poljoprivredu nego ranije, pa se nadaju da će tako biti i u sljedećim godinama.

”Pomogla se proljetna sjetva, pomoći će se jesenja sjetva, Federalno ministarstvo je na vrijeme stiglo da isplati sve podsticaje, nema kašnjenja. Sve ide svojim tokom”, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Poljoprivrednici trajno rješenje vide u provedbi Strategije poljoprivede, koja je trenutno samo mrtvo slovo na papiru.

”Država mora pomoći otkupljivače, koji će garantovati da će otkupiti proizvode koji proizvede obični proizvođač. To se mora riješiti. Moraju se osnažiti robne rezerve, i kadrovski i finansijski, da su spremni preuzeti robu koja je njima interesantna, od žitarica do mesnih proizvoda”, ističe Stojak.

Ukoliko bi nadležni odlučili pomoći kroz navedene mjere, podstakli proizvodnju hrane od domaćih proizvoda, samo tada poljoprivreda ne bi bila upitna, naglašava Stojak. U suprotnom, svakim danom ćemo moći vidjeti poljoprivrednike koji dižu ruke od ove grane privrede i trbuhom za kruhom bježe u obećane zemlje.

(RTV Slon)