Glavni faktor za postojanje i održavanje zdravog načina života, upravo je odgovarajući pristup dovoljnim količinama zdrave i sigurne hrane. Ukoliko su u hrani prisutni štetni organizmi poput bakterija, virusa ili parazita, kao i hemijske materije, uzrokovaće pojavu više od 200 različitih bolesti.
Procjenjuje se da se oko 600 miliona ljudi (što je odnos 1 od 10 ljudi), razboli nakon konzumiranja kontaminirane hrane svake godine, što je rezultiralo 420.000 smrtnih slučajeva i gubitkom 33 miliona zdravih godina života, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Iz tog razloga, stručnjaci iz ove institucije odlučili su da proizvođačima hrane, ali i svim drugim zainteresovanim ponude elektronsku verziju “Vodiča za unaprijeđenje sigurnosti hrane”. Riječ je o brošuri sa osnovama koje treba poznavati svaki potencijalni ili aktuelni proizvođač hrane, ali i potrošač.
“Koliki se značaj pridaje sigurnosti hrane, govori i činjenica da je na nivou EU donesen čitav niz propisa kojima se nastoji regulisati oblast rukovanja, proizvodnje, prometa i skladištenja hrane, sa ciljem prevencije bolesti i trovanja hranom. Sigurnost hrane uključuje postupke koje treba slijediti radi izbjegavanja potencijalno ozbiljnih zdravstvenih rizika. Hranom se mogu prenositi bolesti s jedne osobe na drugu, ali ona može služiti i kao medij za rast mikroorganizama koje uzrokuju trovanje“, pojašnjava menadžer za kvalitet u INZ, Benjamin Čaušević.
Obratiti pažnju još u primarnoj proizvodnji
Rizici onečišćenja hrane mogu biti mikrobiološki, fizički ili hemijski i mogu dospjeti u bilo kojoj fazi njenog puta “od njive do trpeze”. Zbog toga se još u procesu primarne proizvodnje pa dalje prerade, pripreme, manipulacije, čuvanja mora velika pažnja posvetiti brizi o siguronosnom aspektu hrane, primjenom jedinstvenih procedura poput standarda za sigurnost hrane zasnovanih na principima dobre proizvođačke, higijenske prakse, analizi i procjeni rizika za sigurnost hrane u svim fazama njene proizvodnje.
Čaušević, inače magistar prehrambene tehnologije, podsjeća da se bakterije, kao što su Salmonella, Campylobacter i Escherichia coli prenose hranom i godišnje pogađaju milione ljudi, ponekad i sa teškim i smrtnim ishodima.
“Primjeri hrane koja sudjeluje u epidemiji salmoneloze jesu jaja, perad i drugi proizvodi životinjskog porijekla. Slučajevi povezani sa trovanjem Campylobacter-om uzrokovani hranom uglavnom nastaju zbog konzumiranja sirovog mlijeka, sirovog ili nedovoljno obrađenog mesa peradi, te pitke vode. Escherichia coli povezuje se sa nepasteriziovanim mlijekom, nedvoljno termički obrađenim mesom i svježim voćem i povrćem. Međutim, paraziti, virusi i hemijske opasnosti poput ostataka veterinarskih lijekova i hemikalija ili onečišćenja iz okoliša također mogu biti izvor bolesti“, navodi ovaj stručnjak.
Sedam principa HACCP standarda
HACCP sistem sigurnosti hrane zasnovan je na sedam osnovnih principa koje je preporučila komisija “Codex Alimentarius” i to su: Analiza opasnosti, Utvrđivanje kritičnih kontrolnih tačaka ili kritičnih tačaka, Određivanje kritične granice, Uspostavljanje sistema praćenja, odnosno, monitoring, Određivanje korektivnih mjera koje će se poduzimati kada nadziranje ukaže da pojedina tačka nije pod kontrolom, Uspostavljanje postupaka verifikacije za potvrđivanje da je navedeni sistem djelotvoran i na kraju Uspostavljanje dokumentacije koja se odnosi na sve postupke i zapise skladno ovim načelima i njihovoj primjeni.
U Institutu su iz tog razloga poljoprivrednicima ponudili set sažetaka Zakonodavnog okvira u području sigurnosti hrane u EU, u BIH, kao i pojašnjenje sistema za sigurnost i kvalitet namirnica, primjere opasnosti i kontaminacije, sažetak osnova lične higijene, higijene hrane i bakterija, te preventivne mjere, kao i osnove HACCP sistema. (agroklub.ba)
https://cdn.agroklub.com/upload/documents/vodic-za-unaprijedjenje-sigurnosti-hrane.pdf