Na današnji dan, 21. novembra 1995. godine, u Dejtonu (SAD) je postignut dogovor o mirovnom sporazumu u Bosni i Hercegovini kojim je, nakon što je potpisan 14. decembra iste godine u Parizu, zvanično prekinut rat u Bosni i Hercegovini.

Mirovni dogovor postignut je u bazi zračnih snaga Rajt-Peterson u Dejtonu, u saveznoj državi Ohajo u SAD, i njime je zaustavljen rat i riješeno pitanje uređenja Bosne i Hercegovine.

Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Konferencija je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palači u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

– Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut – kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.

Ove riječi do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu, pisali su kasnije analitičari.

Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine za pregovore o Dejtonskom  mirovnom sporazumu. Ranije je izjavio da je Dejtonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove…

– Kada smo primljeni u UN 22. maja 1992. godine, to je bila naša posljednja prilika da rat bude prepoznat kao agresija na državu, a ne samo na teritorij. Dobro je pa smo u tome i uspjeli – naglasio je Silajdžić.