Međunarodni dan demokratije obilježava se svake godine 15. septembra. Obilježavanje Međunarodnog dana demokratije pruža priliku nevladinim i drugim organizacijama, kao i drugim dionicima demokratskog procesa ukazati na važnost demokratije i demokratskih procesa koje demokratsko društvo čine demokratskim društvom.
Demokratija kao model upravljanja nekom zajednicom nastala je, pored ostalog, u antici u Grčkoj,kroz vrijeme je taj model mijenjao svoje oblike i sadržaje. Riječ demokratija dolazi od dvije poznate grčke riječi demos = narod i kratein = vladati pa riječ demokratija prevodimo kao ”vladavina naroda”. U tadašnjim gradovima-državama na području Grčke razvio se specifičan oblik neposredne demokratije kroz kolektivno i neposredno odlučivanje o najvažnijim pitanjima u kojima su odlučivali građani s pravom glasa. U to vrijeme to su bili muškarci i to samo oni koji nisu robovi ili stranci. U suvremenim je državama, zbog veličine teritorija i stanovništva i drugih razloga, demokratija neizbježno predstavnička.
Više je elemenata po kojima se procjenjuje demokratičnost nekog društva. To su: jednakost, sudjelovanje u zajednici, vladavina većine i prava manjina, vladavina zakona, poštivanje ljudskih prava, slobodni i pošteni izbori, politički pluralizam, trodioba vlasti, mehanizmi kontrole vlasti, sloboda medija i dr.
Demokratija je zapravo – proces, stalni proces koji uvijek predstavlja neku težnju k onom idealnom. Nijedna zemlja na svijetu nije postigla idealni stupanj demokratije; no idealima se treba težiti, iako se možda nikada neće postići. Demokratija zato osigurava jednakopravnu participaciju svih državljana u političkom procesu, posebno kod pitanja koji se tiču javnih interesa, ali demokratija uključuje i maksimalnu informiranost građana, kao i davanje povjerenja i odgovornosti određenim osobama u određenim područjima ljudskog.
