Hasan Kikić je rođen 20. augusta 1905. Gradačac a umro 6. maja 1942.godine. Bio je bosanskohercegovački književnik koji je pisao i poeziju i prozu. Zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem osnovao je časopis Putokaz, u osvit kulturalnog i političkog uzdizanja Bošnjaka. Časopis je izlazio u periodu od 1937. do 1939. godine.

Rođen u osiromašenoj begovskoj porodici, kao jedan od sedam sinova roditelja Hase i Munire (rođene Đulbegović). Po završetku osnovne škole u Gradačcu, Kikić odlazi u Derventu, gdje nastavlja školovanje. U Derventi završava Višu dječačku školu i zahvaljujući ujakovoj potpori, upisuje se u Učiteljsku školu. Iz Dervente, ne završivši školu, odlazi u Zagreb, gdje završava Učiteljsku školu – maturirao je 19. juna 1926. godine. Prve literarne radove objavljuje iste godine u zagrebačkom časopisu Vijenac. Među prvima, Kikića je zapazio književni kritičar Jovan Kršić.

Nakon završene škole zaposlio se kao učitelj. Najprije je učiteljevao u Hajdarevićima kod Zavidovića, a potom u Rogatici i Ustiprači. Oženio se kolegicom Ankom Jovanović, a zbog nerazumijevanja ženine, ali i vlastite familije odlazi u Hrvatsku. Najprije kao učitelj radi u Gornjem Sjeničaku kraj Vrginmosta, a potom u Pisarevini. 1937. godine zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem u Zagrebu pokrenuo je bošnjački časopis Putokaz. U vrijeme učiteljevanja privatno je položio gimnaziju, a zatim vanredno upisao Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 31.10.1938. godine.

Sa početkom Drugog svjetskog rata odlazi u partizane u februaru 1942. i kao komesar I krajiškog proleterkskog bataljona gine tri mjeseca kasnije – 6. maja 1942. u četničkoj zasjedi kod sela Rapta na planini Čemernici.

Po njemu je nazvana Nagrada za prosvjetne radnike u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini.

Od oktobra 1973. godine u Gradačcu se obilježava književna manifestacija “Kikićevi susreti”. U okviru programa “Kikićevih susreta” izvode se književne, likovne, dramske, muzičke i druge manifestacije iz oblasti književnosti i umjetnosti. U suštini smisao ove kulturne manifestacije je naglasak na književne komponente.

Također, po njemu su nazvane i neke školske ustanove.