Od pojave ekonomske migracije ljekara 2012. godine zbog bolje plaćenog posla u zapadnoevropske zemalje, uglavnom SR Njemačku, pa prema sjeverozapadu Evrope po sistemu spojenih posuda, odliv ljekara bila je očekivana pojava i u zemljama jugoistočne Evrope a nije zaobišao niti BiH.

Prema podacima o podnesenim zahtjevima za ispis iz Ljekarske komore TK za posljednje tri godine, ustanove zdravstvene zaštite napustilo je 38 ljekara. Od mladih generacija ljekara u posljednje tri godine, dvadeset ljekara napustilo je naš kanton zbog nemogućnosti dobijanja posla u Bosni i Hercegovini ali i boljih uslova rada. Ljekari sa područja TK, uglavnom mlađa populacija, odlaze na rad i u kantone koji imaju deficit ovog kadra, i to prije svega Hercegovačko – neretvanski, Unsko-sanski, Kanton Sarajevo te Zeničko-dobojski kanton.

  • u 2018. godini 22 ljekara
  • u 2017. godini 9 ljekara
  • u 2016. godini 7 ljekara

MLADE GENERACIJE LJEKARA:

  • u 2018. godini 6 ljekara
  • u 2017. godini 7 ljekara
  • u 2016. godini 7 ljekara

Iz Ljekarske komore TK navode da je odlazak ljekara evidentan iz javnog u privatno zdravstvo ali i obrnuto.  Dodaju da ipak ni ovo nisu 100 posto tačni podaci jer postoji određen broj ljekara koji članstvo u Ljekarskoj komori TK još uvijek održavaju iz više razloga ali su istovremeno zaposleni u inostranstvu.

„Određeni broj kolega specijalista i subspecijalista i pored zaposlenja i obezbijeđenih uslova, adekvatno našim standardima, donijelo je odluku o odlasku u inostranstvo. Trenutno, prema našim pokazateljima, sa područja TK ljekara specijalista otišlo je 50 ljekara.„

u Švedsku 2 ljekara

u Norvešku 2 ljekara

u Saudijsku Arabiju 5 ljekara

u Emirate 5 ljekara

u Kuvajt 2 ljekara

u Libiju 1 ljekar

u Hrvatsku 6 ljekara

u Brazil 1 ljekar

u Njemačku 26 ljekara

Koliko će ljekara ostati da radi u Tuzlanskom kantonu tek ćemo vidjeti nakon što Savezna Republika Njemačka olakša kriterije za zapošljavanje naših sugrađana zaposlenih u zdravstvu. Pripreme za odlazak van Bosne i Hercegovine ljekari iz Tuzlanskog kantona najviše su vršili u 2018. I 2017. godini.  U posljednjih sedam godina 312 ljekara zatražilo je certifikat o dobrom vladnju. Iz Ljekarske komore TK dali su egzaktne podatke.

U kakvom je stanju država i zdravstvo u našoj zemlji najbolje govodi podatak da je i veliki broj medicinskih tehničara odlučio napustiti zdravstvene ustanove u Tuzlanskom katnonu i otići u inostranstvo. Iz Komore medicinskih tehničara TK kažu da ne znaju tačan broj jer prilikom odlaska u inozemstvo medicinskom tehničaru nije potrebno mišljenje komore, samo licenca. Prije otprilike četiri godine, u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla zabilježen je najveći broj odlazaka.

„Najveći broj odlazaka bio je u 2016. godini. Oko 25 medicinara je napustilo Klinički centar sa sporazumnim prekidom Ugovora o radu ili otkazom ukoliko se nisu javili na posao, i sigurno su otišli vani jer su u svom zahtjevu, jer su trebali uvjerenja o radnom stažu, sa mjesta na kojem su radili, morali su da navedu jer konkurišu na mjesto medicinara u inostranstvu,“ rekao je Mirza Jahić, pomoćnik direktora za sestrinstvo JZU UKC Tuzla.

Te godine tvrdi Jahić, Komora medicinskih tehničara zabilježila je i zabrinjavajući podatak. Ne odlaze samo mladi medicinski tehničari, odlaze porodice. Četiri bračna para koji su bili zaposleni u UKC-u Tuzla 2016.  godine napustili su posao i sa porodicama otišli u inostranstvo. Jahić dodaje da je tokom prethodne godine broj odlazaka manji, 14 medicinara je napustilo UKC, a u 2019.  za sada samo deset. FBiH u 2018.  godini napustilo je 1800 sestara.

Odlaze obučeni, sposobni medicinari…

„Ovakvim trendom nećete moći taj kadar nadomjestiti ničim. S obzirom da bez obzira kako izgledalo nekome, kvalifikovanu medicinsku sestru za obuku na radu u intenzivnoj njezi treba vam dvije godine, ljekara specijalistu treba da napravite poslije Medicinskog fakulteta treba vam najmanje šest godina. Vi ćete u jednom trenutku doći u situaciju da na biroima nećete imati nikoga jer Republika Hrvatska potražuje 12500 hiljada sestara, a svi doktori doktori se mogu javiti i dobiti posao u Republici Hrvatskoj,“ kazao je Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog sindikata zdravstva FBiH.

Kao jedan od razloga odlaska medicinskih tehničara u zemlje Evropske unije iz UKC-a Tuzla Jahić vidi problem hiperprodukcije kadra sa kojim se Tuzlanski kanton susreće posljednjih nekoliko godina, ali ekonomsku situaciju i generalno stanje u zemlji.

„Kada govorimo o kadru koji odlazi iz ustanova ono što mene sa apsketa pomoćnika direktora za sestrinstvo još više boli zbog toga što nama odlaze jako dobro obučeni medicinari, sposobni medicinari koji definitivno kada svoje znanje kroz probni rad za samo nekoliko dana pokažu, njima poslodavci daju dobre ugovore i sljedeće pitanje koje im postave jeste ima li još takvih kao što ste vi na vašoj klinici.“ – izjavio je Mirza Jahić, pomoćnik direktora za sestrinstvo JZU UKC Tuzla.

A iskusnih i dobro obučenih medicinara ima u svakoj zdravstvenoj ustanovi u Tuzlanskom kantonu. Da li je to trka za novcem, ili boljim uslovima rada ili trka za kreiranjem bolje budućnosti za porodicu, najbolje govori podatak, barem kada je riječ o novcu i zaradi da jedna medicinska sestra mjesečno u prosjetu zaradi ispod 450 eura, dok u zemljama EU zaradi 2100 eura.  Ljekar u Evropskoj uniji zaradi 3900 eura za prvo zaposlenje i angažman,  dok u FBiH njegov rad se vrednuje sa 900 eura.

U posljednjih 12 mjeseci evidentirano je oko trideset prelazaka iz JZU u PZU.

U drugoj polovini 2018. godine TK je postao bogatiji za 120 ljekara.

U ovom periodu njih 75 je zaposleno u JZU na području TK.

„U UKC-u ljudi iz smjene, medicinske sestre u najboljoj životnoj dobi sve masovnije odlaze. Imamo najavaljenih odlazaka za septembar oko 11, a sad ako se to mjeri po mjesecima, onda će tih 11 biti 22,“ zaključuje Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog sindikata zdravstva FBiH.

Da se trude ostati u zemlji u kojoj su rođeni govori podatak da veliki broj njih prelazi iz javnog u privatni sektor i obratno, kalkulišući sa ciframa, ili kao uzrok prelasku navode loše ili bolje radne uslove. Idu i u bliskoistočne zemlje, Katar, Dubai. Nagađanja su da su neki manje, neki više plaćeni, da su uslovi u nekoj ustanovi bolji, a u nekoj gori, a tu je i neizbježan obim posla. Razlozi su različiti i individualni. Da smo samo na korak do gubitka medicinira i ljekara govori i podatak Ljekarske/Liječničke komore F BiH da je u toku 2017./2018. iz BiH otišlo oko 600 ljekara.  Na rad u Tuzlanski kanton, u nešto manjem broju, evidentan je i povratak ljekara, i to kako iz drugih kantona, tako i inostranstva, tvrde iz Ljekarske komore TK. Popravljanjem ekonomskog položaja i uslova rada država bi mogla spriječiti zdravstvenih radnika, a daljim odlaskom obrazovanih medicinskih sestara i ljekara mogao bi se urušiti sistem zdravstvene njege i ugroziti bezbjednost pacijenata u Bosni i Hercegovini.

Izvor: RTV Slon