Dijabetes je ozbiljna, hronična bolest, posljedica je smanjenog lučenja inzulina uz veću ili manju perifernu rezistenciju na inzulin s posljedičnom hiperglikemijom. Rani simptomi bolesti, polidipsija, poliurije i polifagija, posljedice su hiperglikemije. Dva su osnovna oblika šećerne bolesti, tip1 i tip2. Dijabetes tip 1 većinom nastaje u djetinjstvu ili u adolescenciji i do nedavno je bio najčešći oblik otkriven prije 30. godine života, ali se može ispoljiti i u odraslih (kasni autoimuni dijabetes zrele dobi). Na dijabetes tip 1 otpada <10% svih slučajeva dijabetesa. Dijabetes tip 2 (ranije zvan adultni oblik ili neovisan o inzulinu) obilježava neprimjereno lučenje inzulina. Bolest se većinom razvija u odraslih i starenjem postaje sve češća. Najveći broj oboljelih od dijabetesa tip 2 je između 40. i 59 godine života. Tip 2 postaje sve češći u djece otkako je dječja pretilost dobila epidemijske razmjere: 40–50% novootkrivenih slučajeva dijabetesa u djece danas otpada na tip 2! Preko 90% odraslih dijabetičara su tipa 2. Postoji jasna genetska predispozicija, o kojoj svedoči visoka prevalencija ove bolesti u nekim etničkim skupinama.
Tip 2 dijabetesa se međutim može dobro prevenirati promjenama životnog stila. Smanjenje tjelesne težine za svega 7% uz umjerenu fizičku aktivnost (npr. hodanje 30 min/dan) može sniziti incidenciju dijabetesa u visokorizičnih osoba za >50%. Pokazano je da i metformin smanjuje rizik u osoba s poremećenom regulacijom glikemije. Godine loše kontrolirane hiperglikemije uzrokuju niz komplikacija koje zahvaćaju male ili velike krvne žile. Promjene na malim krvnim žilama su u pozadini tri najčešće, razorne komplikacije dijabetesa: retinopatije, nefropatije i neuropatije. Promjene na velikim krvnim sudovima dovode do ateroskleroze, angine pektoris, infarkta miokarda, tranzitornih ishemijskih ataka, apopleksije, te periferne opstrukcijske arteriopatije. Rizik komplikacija dijabetesa se smanjuje se strogom kontrolom glikemije koju potvrđuje nalaz HbA1c <7%, kao i suzbijanjem hipertenzije i dislipidemije.
Dijabetes je globalni zdravstveni problem. Prema podacima IDF-a iz 2015.godine, oko 415 miliona odraslih u svijetu ima dijabetes, s trenutnom tendecijom porasta broja oboljelih do 2040. godine bit će oko 642 miliona oboljelih od dijabetesa.
Najznačajnija aktivnost u cilju smanjenja broja oboljelih od dijabetesa i razvoja teških komplikacija bolesti je prevencija. Prvo, što vi i vaš ljekar možete učiniti je procjena vašeg rizika za nastanak dijabetesa. Kada je određen nivo rizika, samostalno i uz savjet vašeg ljekara možete doprinijeti smanjenju rizika. Na taj način će te umjesto nekoga ko bi unutar 10 godina obolio od šećerne bolesti i čiji bi organizam godinama trpio oštećenja prije postavljanja dijagnoze ostati neko pošteđen jedne teške bolesti i njenih komplikacija. Ako ste pretili, fizički neaktivni, imate srodnike oboljele od dijabetesa, ne znači da ćete sigurno dobiti dijabetes. Ne predajite se bez borbe. Prema podacima IDF-a (International Diabetes Federation) od 50 do 70% slučajeva dijabetesa tip 2 se moglo prevenirati pravovremenom promjenom stila života. Procjena rizika za nastanak dijabetesa povećava vjerovatnoću postavljanje pravovremene dijagnoze i time liječenja. Naime, 1 od 2 oboljela od dijabetesa (oko 46%) nema postavljenu dijagnozu, drugim riječima kod takve osobe će se vjerovatno već razviti komplikacije bolesti u vrijeme postavljanja dijagnoze. Ako su vam dijagnostikovali dijabetes, bolest se mora od početka staviti pod kontrolu, osim ako ne želite oštećenje vida, bubrega, srca i mozga. U dijabetesu ne možete razmišljati na način “ima vremena za liječenje”, postoji samo izgubljeno vrijeme u liječenju.
Poduzmite prvi korak za svoje zdravlje, procjenite svoj rizik za dijabetes tipa 2.
Mladi Crvenog križa Gradačac su jutros povodom Svjetskog dana dijabetesa sproveli akciju besplatnog mjerenja šećera u krvi i pritiska.
B1 TV