Pandemija korona virusa nije uticala na veću potrošnju citrusa kod naših ljudi nego su uzrok tome cijene, koje su dosta pristupačnije nego cijene našeg voća.

Ove godine cijene domaćeg voća izuzetno su visoke pa je iz tog razloga uvoz južnog voća u prvoj polovini godine veći za čak 1.054 tone, u odnosu na onaj iz 2019. godine. Visoke cijene natjerale su brojne kupce da se odlučuju ipak na veću konzumaciju citrusnog voća. 

Kako navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u prvih pet mjeseci 2020. godine vrijednost uvezenih citrusa u našu zemlju iznosila je 7,7 miliona KM više nego u istom vremenskom razdoblju prošle godine. 

Najviše se uvozilo iz Turske, Španije, Grčke, Italije i Egipta.

Niže cijene uslovile veću potrošnju citrusa?

Od januara do maja 2020., iz Turske je uvezeno oko 11 miliona kilograma, a što predstavlja vrijednost od skoro 10,5 mil. KM, zatim iz Španije pet miliona kg u vrijednosti 7,5 mil. KM. Iz Grčke je uvezeno osam mil. kg, vrijednosti pet miliona KM“, navode iz UIO BiH.

Iz Udruženja voćara RS, smatraju kako pandemija korona virusa nije uticala na veću potrošnju citrusa kod naših ljudi nego su uzrok tome cijene, koje su dosta pristupačnije nego cijene domaćeg voća, kako navode Nezavisne.

Vrlo je očigledno da je južno voće značajno jeftinije od onog koje se uzgaja na našim prostorima, kao što je na primjer jabuka, koja je baš skupa. Kako je južno voće jeftinije, ono je i dosta traženo, što je uticalo na pojačan uvoz“, objašnjava Dragoja Dojčinović, predsjednik ovog udruženja. 

Manje marže na domaće voće kao rješenje?

Dodaje kako na primjer jabuka košta između dvije do tri KM, a prošle godine bila je značajno jeftinija i kako bi trebalo da se snize marže na domaće voće jer otkupna cijena od samih proizvođača nije visoka, kao što je to slučaj u trgovinama. 

Danas jabuke koštaju, kako kaže, skoro 3 KM dok su kruške i do 5 KM, što nije fer cijena ni prema proizvođačima ni prema krajnjem kupcu. Istovremeno, narandže se mogu naći i za 1,5 KM, do 1,80 KM, zavisno od vrste i odakle dolaze. 

Najskuplje narandže koštaju i do tri KM, ali one su španske i one ujedno imaju najveću cijenu“, dodaje Dojčinović. 

Ocjenjuje kako bi se smanjivanjem marži na domaće voće, smanjila i finalna cijena, što bi moglo doprinjeti da se južno voće potisne sa domaćeg tržišta. 

Naši kupci nemaju naviku kupovati domaće

Iz Seljačkog saveza FBiH kažu da nisu iznenađeni značajnim uvozom citrusa jer njihova proizvodnja u Bosni i Hercegovini nije puno zastupljena. 

Naš uzgoj voća smanjuje se svake godine pa je iz tog razloga uvoz voća sve intenzivniji, a samim tim i uvoz citrusa. U BiH južno voće minimalno se uzgaja, nema tu velike proizvodnje pa je nekako logično da ga moramo uvoziti“, navodi Dragan Pavlović, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH

Dodaje kako stanovnici Bosne i Hercegovine nemaju naviku da kupuju domaće proizvode, kao što je to slučaj u razvijenijm, zapadnim zemljama gdje će se kupac prije odlučiti za domaći proizvod pa makar on bio i skuplji nego uvozni proizvod. (agroklub.ba)

A.Osmičić