Poštujte rokove, postavljajte lukove od folije, prskajte “plavo”, prihranite, očistite zasad. Saznajte kako da preventivno zaštite biljke od mraza, bilo one povrtarske, ratarske ili voćarske.

foto: ilustracija

Iako su rani jesenji mrazevi manje opasni u odnosu na kasne proljećne, bez obzira na sve, poljoprivrednici moraju biti pripremljeni kako bi omogućili povrtarskim, ratarskim i voćarskim vrstama da spremno uđu u zimski period i smanjili infektni potencijal iduće godine te omogućili da u narednoj vegetacijskoj sezoni daju što kvalitetniji rod.

“Svim povrtarskim biljkama dugog dana, poput paradajza, krastavca, boranije, prvi mrazevi prekidaju protok hranjivih materija i one izumiru”, riječi su Lidije Vulović, stručnjaka za zaštitu bilja.

U fazi bokorenja, usjev manje osjetljiv na mraz

Naša sagovornica ističe da je povrće najosjetljivije, kao i žitarice, u fazi nicanja, odnosno pojave klice.

“Ako se u tom momentu pojavi mraz onda dolazi do njihovog totalnog uvenuća. Zato moramo pravilno i na vrijeme pripremiti leje, slušati vremensku prognozu, a uz to redovno polijevati i na taj način iskoristiti ove tople dane podstičući biljku da što ranije klija formirajući bokoriće”, priča nam Vulovićeva objašnjavajući da u fazibokorenjamrazevi mogu manje štetiti usjevima.

“U slučaju da se on ipak pojavi u fazi koja nije adekvatna za biljke ili u fazi bokorenja, potrebno je napraviti priručne, preventivne ili primitivne tunele putem lukova od folije ili pokriti agrotekstilom. Možemo primjeniti sve alternative, efekti su isti jer su mrazni periodi obično kratkog daha, ali mogu mnogo nanijeti štete.”, kaže ovaj stručnjak i dodaje da nakon par sati od prolaska opasnosti, možemo skloniti zaštitu kako bi biljka nastavila upijati sunčeve zrake, adekvatno bila provjetrena i nastavila svoj dalji rad što je posebno važno za one gajene u staklenicima.

Poštovati preventivne rokove

Nastavivši o ratarskim vrstama, naša sagovornica napominje da je potrebno poštovati rokove koji su od 5. oktobra do 5. novembra idealni jer ne možemo bitno uticati na mrazeve zato što su površine velike.

“Ne samo zbog temprature nego i zbog dužine dana i rasporeda vlage jer samo u tom periodu biljka može dati adekvatan i zdrav, odnosno kvalitetan prinos.”

Očistiti voćnjak da patogni ne bi prezimili

Za sada se čeka završetak berbe koštunjavog i jabučastog voća, kao i vinograda “čije su vinske sorte rijetko gdje još uvijek obrane i izmuljane, a stonih sorti se očekuje berba za nekih pet do sedam dana“. Odmah nakon nje, preporučuje Vulovićeva, primjeniti sve potrebne higijensko-sanitarne, agrotehničke i pomotehničke mjere kako bi zasade na vrijeme spremili za zimski period i smanjili njihov infektivni potencijal.

foto: ilustracija

“Tokom vegetacije biljka je bila podložna razvoju pojedinih bolesti i štetotična koje ostavljaju potencijalni materijal za prezimljavanje i nastavljanje razvoja patogena u rano proljeće. Da bi to izbegli i omogućili voćnjaku da se pravilno razvija uz što manje mogućnosti zaraze, onda je potrebno očistiti nakon branja sve polomljene grančice i opalo lišće, kao i pokositi ga”, kaže naša sagovornica i dodaje da zatim, plodove koji ostaju sasušeni na samim krošnjama ili opadnu na površinu zemlje obavezno treba pokupiti jer su to idealna mjesta za prezimljavanje patogena, kao i za određene stadije insekata koji su ostali u voćnjaku.

Hemijskom analizom do prave količine đubriva

Nakon svega toga, ističe, potrebno je uraditi adekvatnu i pravilnu prihranu, ali tek kad se odradi kontrola plodnosti tla. Na osnovu agrohemijske analize, tačno se zna koliko i kog đubriva je potrebno primjeniti, saznajemo od ovog stručnjaka, koji dodaje da bi trebalo na svakih četiri do pet godina, zbog strukture zemljišta, razvoja korjenog sistema i otpornosti biljaka, koristiti i stajsko đubrivo.

“Ukoliko hemijska analiza pokaže da je tlo kiselo za određeni zasad, potrebno je odraditi kalcifikaciju, odnosno primjeniti krečno đubrivo zajedno sa stajnjakom jer će se tako promijeniti pH vrijednost te dovesti do idealne za dati usjev.”

U periodu kada se ne primjenjuje stajnjak u jesen, potrebno je đubrenje fosforom i kalijem i tako održavati tokom zime kondiciju voćnjaka. Tek u rano proljeće, prema preporuci koja se dobije nakon agrohemijske analize, treba odraditi prihranu azotnim đubrivom, a nikako prije jer azot podstiče rani razvoj lista lastara.

Bakarno “kupanje”

Pogotovo u zasadima gdje su se javili ozbiljniji problemi tokom vegetacije, preporučuje se kupanje voća bakarnim preparatima u dva navrata: nakon opadanja lista 70 odsto i poslije potpunog opadanja lišća jer služi kao dezinfekciono sredstvo kojim se smanjuje mogućnost infekcije i brojnost patogena. Pod “kupanjem” misli se na korištenje veće količine vode. Preporučuje se za višegodišnje zasade odnosno za voćnjake, minimalno ili više od 1.000 litara vode po hektaru, a za vinovu lozu 600 l/ha.

“Tako se one ekonomski najznačajnije bolesti koje najviše štete nanose, smanjuju kako u vinogradu tako u koštunjavom, a u posljednje vrijeme preporučuje se i primjena bakarnih preparata u jabučastom voću naročito u dunji, kruški i jabuci gdje se tokom ljeta pojavila ervinija u većem procentu”, naglašava stručnjak za zaštitu bilja, posebno obraćajući pažnju da se bakarni preparati ne smiju koristiti ispod sedam stupnjeva jer tada dolazi do fitotoksičnosti i ne samo što imaju umanjeno dejstvo već mogu i da škode biljci.

“Kod koštunjavog voća, vrlo je bitno da se krajem jeseni uradi krečenje stabala, pogotovo da se obrati pažnja na voćnjake koji se nalaze na južnoj ekspoziciji jer se brže zagrijavaju tokom zime i brže kreće vegetacija.”

U suprotnom, definitivno će doći do prijevremenog kretanja sokova u najtoplijim dijelovima dana, ali će zato tokom proljećnih noći doći do brzih smrzavanja i pucanja provodnih snopića i svih tkiva, čak i kore.

“To predstavlja ulaz za bakterije koje izazivajusmolotočinu i uz pomoć prenosnika, čovjeka ili insekata, inficiraju se i druge biljke. Ako se smolotočina još tokom jeseni javila ili u vegetaciji, prije zime u toku krečenja voćki svuda gdje ima pukotina ili smole oštrim predmetom treba očistiti mjesto, dezinfikovati i premazati kalemarskim voskom. Na taj način napravi se vakuum da rana nema dodir sa zrakom i omogućava da usjev sa preostalim dijelom nastavi nesmetani razvoj tokom iduće sezone”, napominje naša sagovornica.

Uloga mineralnog ulja

Dodaje da odmah nakon rezidbe voćnjala ili vinove loze, treba odraditi prskanje pravim uljem ili kombinacijom mineralnog ulja i bakarnih preparata u proljeće prije kretanja vegetacije, da bi se još jedanput izvršila dezinfekcija zasada. Mineralno ulje ima ulogu smanjenja brojnosti razvojnih stadija vaši, insekata i grinja i takođe se koristi veća količina vode da bi se voće “okupalo” od vrha krošnje.

“Odnosno da preparat bukvalno sklizne pored stabla i da padne na tlo koliko je krošnja široka, sprječavajući dotok zraka u zemlji, umanjujući tako razvoj patogena koji ispod sitnih čestica zemljišta nalaze idealno mjesto za svoje prezimljavanje.” (agroklub.ba)